August Šenoa - Povjestice

Kameni svatovi

Sadržaj - Prije mnogo godina pod vrletnim Susjedgradom živio mlinar i žena njegova mlinarica. Imali oni sina jedinca. Živjeli su sretno, a i novca imali. Jednog dana reče majka jedincu svome sinu kako je odrastao i da je vrijeme za ženidbu. Odgovori joj sin: - Jesam, majko, zaljubljen sam. U lijepu, mladu, bijelu Janju. Razljutila se tada mlinarica majka i vikala na sina jer se on tako bogat u siromašnu Janju zaljubio. No, čuo to mlinar te došao i mlinaricu ušutkao. Reče on sinu svome da je volja njegova, neka se ženi Janjom. Na dan vjenčanja ostala mlinarica kod kuće, svate čeka i ručak kuha srdita i ljuta. Kad su svatovi pred kuću došli, na vratima stala stara i povikala: - Ubila me strijela mahom ak´ mi Janja bude snahom! Kleta družbo, na toj stijeni kamenom se okameni!

Kroz selo pošla strijela, a svati se i cijelo selo okamene. Od tad stari, vrletni Susjedgrad je kamen.

Mjesto radnje - Pod Susedgradom

Vrijeme radnje - U prošlosti

Tema - Vjenčanje bogatog mladića i siromašne djevojke protiv majčine volje.

Ideja - Čovjek treba živjeti život kako sam odluči. Drugi ne mogu donositi odluke o tuđem životu.

Motivi - Ljubav, neslaganje, svatovi, kamen, kletva, vjenčanje...

Strofe - Ima deset strofa, prvih nekoliko su kratke (osmerostih), a ostale su puno duže.

Rima - Ima svih vrsta rime - parne, unakrsne i obgrljene.

Analiza glavnog lika
Majka (Mlinarica) - Stara žena, vrijedna, želi da se sin oženi. Kad se on zaljubi u siromašnu djevojku ona postaje jako gnjevna, ljuta, bijesna. Pod utjecajem toga baca kletvu na svatove. Nakon toga ljudi govore da je luda.

Sporedni likovi - Sin, Jana, mlinar, svatovi...

Jezik i stil - Pjesma je napisana na hrvatskom književnom jeziku. Neke su riječi skraćene radi dobivanja jednakog broja slogova u stihovima. Ima metafora, usporedbi, epiteta, eufenizama, ironije...

Smrt Petra Svačića

Kratki sadržaj - Na gori Gvozd došlo je do bitke u kojoj je smrtno ranjen Hrvatski kralj. Kralj sav krvav i na izmaku snaga drži hrvatski barijak i ljubi ga. Poleglom kralju dolazi u susret vila hrvatica koja ga hvali i opisuje hrvatske krajeve, od Jadranskog mora do planina i gora hrvatskog zaleđa. Kralj plače za divnom zemljom koju napušta.

Propast Venecije

Kratki sadržaj - Napoleon je uputio ultimatum venecijanskoj vlasti. U duždevoj palači na Markovu trgu okupilo se mletačko vijeće. Mlađi su za rat dok stariji brinu o brižljivo sagrađenom gradu. Stariji zagovaraju mir i očuvanje grada. Tako mleci vijećaju u noć dok pred palačom stoji stražar po svim oznakama mlečanin, ali on je hrvat koji čezne za svojim domom. On iz daljine čuje glasove iz svoje domovine, čuje pjesmu svoje žene te čezne za povratkom u domovinu. Ujutro se na Markovu trgu okupilo mnoštvo koje je bilo za potpisivanje mira. Noć se opet spušta na lagunu ali to nije obična noć jer Venecija više nije samostalna nego je u milosti i nemilosti Napoleona.

O djelu - Povjestice su epsko - lirske pjesme nastale na temelju povijesnih događaja i legendi.

Povjestice po nastanku
Postolar i vrag - legenda
Kameni svatovi - legenda
Kugina kuća - legenda
Anka Neretvanka - legenda
Smrt Petra Svačića - povijesni događaj
Šljivari - povijesni događaj
Prokleta klijet - povijesni događaj
Vinko Hreljanović - povijesni događaj
Kakvu Hrvati djecu jedu - legenda
Propast Venecije - povijesni događaj

Poruka
Kameni svatovi - Ljubav je kad nekoga iskreno voliš, a ne novac i interes
Kugina kuća - Prije nego učiniš nešto, razmisli o tome
Postolar i vrag - Kako činiš, tako će ti se i vratiti

Dojam o djelu - Povjestice su na mene ostavile snažan dojam, jer je u njima Šenoa, na vrlo interesantan način, izmišljene priče uklopio u stvarne događaje iz naše prošlosti. Osim toga, neke su povjestice šaljive i uzbudljive, te stoga interesantne do samog raspleta. Smeta me što priličan broj riječi nisam razumio, budući je djelo pisano jezikom koji se danas više ne govori, te sam morao prekidati čitanje kako bi pročitao objašnjenje na dnu svake stranice.

________________________________

August Šenoa je rođen 14. novembra 1838. u Zagrebu, u sitnoburžoaskoj porodici. Otac, biskupov poslastičar i ponemčeni Čeh, želeo je da od svog sina stvori dobrog i poslušnog austrijskog činovnika. Šalje ga u Pečuj kod jednog kaluđerskog reda, gde je počeo da stiče prva znanja. U to vreme u Hrvatskoj činjeni su otvoreni pokušaji germanizacije.

To je najpre vršeno u obrazovanju uz pomoć dirigovanih nastavnih programa. Misleći da će mu sin i u ovim školama postati veran austrijski činovnik, otac Šenou upisuje u gimnaziju u Zagrebu. Međutim, družeći se sa vršnjacima Hrvatima mladi Šenoa je postao "ljut Hrvat". K tome su doprineli još i izrazito patriotski orijentisani profesori među kojima su bili Adolf Veber Tkalčević, pesnik i pripovedač, Antun Mažuranić, brat pesnika Ivana Mažuranića i Matija Mesić, istoričar.

U početku se kolebao između publicistike i književnosti. Pisao je novinske dopise i članke, pozorišne izveštaje i književne ocene, pripovetke i lirske pesme. Šenoa nije posedovao pesnički talenat koji bi našoj poeziji dao nešto izrazito i novo. On je, uglavnom, nastavio tradiciju ilirskih pisaca. Najviše je negovao rodoljublje i ljubavnu poeziju. U njima toplinu osećanja i iskrenost misli potiskuje retoričnost. Rodoljubiva poezija mu je prigodan, svečana u tonu, retorična i patetična. U tom pogledu karakteristična je pesma Budi svoj.

U pesmi "Crnogorska štampara" Šenoa opeva hrabrost Crnogoraca, a u pesmi Munja od Gabele peva o ustaničkoj hrabrosti hercegovačkih junaka. Sa širokim nacionalnim vidicima opevao je i oslobodilačku borbu bugarskog naroda. Šenoa je pisao i balade,i romanske i epske pesme za koje je uzimao motive iz narodnog predanja. Ove pesme su romantičarsko - fantastične, ili nacionalno - istorijske sadržine.

Pravi stvaralački talenat Šenoa je pokazao u prozi u romanu i pripoveci. Od 1871. kad objavljuje prvi veliki romanZlatarevo zlato, pa do smrti, iz njegovog pera je izašao čitav niz romana i pripovedaka: Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna, Diogenes, Kletva, Povjestice, Prijan Lovro, Barun Ivica, Mladi gospodin, Ilijina oporuka, Karanfil s pjesnikova groba, Vladimir, Branka, Prosjak Luka, Kako došlo tako prošlo i drugi.

August Šenoa je umro 13. decembra 1881. u Zagrebu.