Perl Bak - Veliki talas

Tema – U romanu život donosi mnogo toga što Kino nije očekivao, na šta nije bio spreman. A ono najgore, smrt, sa sobom je jednog dana donio veliki talas. Zbrisao je ribarsko naselje i streadala je porodica Kinovog najboljeg prijatelja Džija. Ostao je Džijo kome je bila potrebna nova porodica i mnogo ljubavi da bi mogaop da preživi svoju nesreću. Štaviše, poslije izvjesnog vremena, ljudi su na starim temeljima počeli da dižu nove kuće. A jednog dana im se pridružio i Džijo.

Zaključak – Život ide dalje, ali ljubav je nešto što uvijek ostaje!

Ideja – Nekad su more i zamlja na strani ljudi, onda kada ih hrane i kada miruju, a nekad su to dvije zaraćene strane od kojih jedna nemilosrdno nnapada i otima, a druga se očajno brani i nemoćno stradava. Kada naidju iskušenja života nastane potpuni nered, medjutim, i to prodje, a ljudi i dalje ostaju, i to ne samo oni koji prežive talas, nego i oni koji potonu, jer oni preživjeli i dalje nose njihjovu smrt u svom srcu kao dio sebe.
- Godine koje su prošle mnogo toga su izmijenile, dobrog i lošeg, ali onom bitnom ne samo da nisu naškodile nego su ga upravo ojačale: u njima njihovu životnu upornost, razumijevanjei ljubav. A medju njima neraskidivu nit istinskog prijateljstva.

Uvod - Život Kina i Džija na ostrvu i njihove igre istraživanja
Zaplet - Razgovori kina i njegovog oca, kao i razgovori Kina i Džija o morima i okeanima
Vrhunac radnje - Dolazak velikog talasa i smrt Džijeve porodice
Rasplet - Prelazak Džija u kinovu porodicu i njegovo odbijanje da bude usvojen kod velikog bogatog čovjeka
Kraj - Nakon mnogo godina Kino i Džijo su izrasli u muškarce; Pravljenje novog doma na obali Pacifika i vjenčanje Džija i Kinove sestre (Setsu)

Mjesto radnje – Na obali u Japanu

Likovi u romanu – Kino, Džijo, kinov otac, kinina majka, Setsu, Džijin otac, bogti gospodin, sluge

Glavni likovi - Kino i Džijo

Sporedni likovi - kinov otac, kinina majka, Setsu, Džijov otac, bogati gospodin, sluge

Kino i Džijo - Kino je bio dječak koji je živio sa svojom porodicom na japanskoj obali Pacifika. Bio je dječak niskog rasta. Volio je svoj dom, ali je često osjećao da je penjanje do njegove kuće naporno, a naročito kad je radio na najnižem polju i zaželio da štogod pojede. Madjutim, kad bi završio svoj jutarnji i večernji obrok bio je sretan što živi tako visoko jer je mogao da gleda na široki plavi okean tako da je u njegovom podnožju bila samo uska traka pješčane obale. Bio je jako zamišljen, i na svako svoje pitanje dobio bi mudar odgovor svog oca kojeg je mnogo volio. Kino je uvijek radosno pogledao na morse talase i čudio se zašto stanovnici toga sela ne uživaju u njima. Nije znao razlog dok se nije upoznaop sa Džijom čiji je otac bio ribar. Džijo je živio u posljednjoj kućici u redu kuća koje su podignute do okeana, a ni njegova kuća nije imala prozor okrenut ka okeanu. Džijo je bio malo stariji od Kina, ali je bio znatno viši od njega. Bio je to pametan i mudar dječak koji je obožavao da sluša priče svog oca op putovanjima preko velikog, bistrog okeana. Kino izrasta u čovjekatako što doživljava istinu onih riječi: - S tim moramo računati, ali bez straha. Snagu ovakve mudrosti osjetio je i najbolji Kinin drug odnosno njegov brat, Džijo, koji se prvi usudio da okrene prozor prema okeanu: - Ja ga gledam. Ja ga se ne bojim!, rekao je Džijo.

Moji utisci o djelu - Za mene je ovo knjiga puna pitanja, ali i mudrih odgovora. Jako mi se dopada jer za mene predstavlja život ljudi sa problemima koji ne moraju biti veliki talas. Ovaj roman je pun mudrih i dobro sažetih rečenica koje je izgovorio Kinov otac, koji je za mene najbolji lik u priči. Uživaj život, a ne boji se smrti, je poruka ne samo za dobar put Japanca nego za dobar put svih ljudi u cijelom svijetu.

________________________________

Perl Bak (Pearl Buck) je rođena 1892. godine u Hilsborou, u Zapadnoj Virdžiniji ali su je roditelji, koji su bili misionari, već u prvoj godini života odveli u Kinu. Kako je djetinjstvo i mladost provela u toj zemlji, gdje je i kao profesor službovala u Nankingu (1921 - 1931.), veći dio njenog romansijerskog, pripovjedačkog i prevodilačkog rada posvećen je Kini i djelimično Japanu.

Poslije prvog romana Istočni vjetar – zapadni vjetar (1930) Perl Bak je objavila mnoga djela među kojima su najpoznatija Kineska trilogija (Dobra zemlja, Sinovi i Rastureni dom), po kojoj je snimljen i film. Kod nas je prevedena i njena druga trilogija o Kini (Zmajeva sjeme, Obećanje i Paviljon žena), kao i mnoge pripovijetke.

1932. godine Perl Bak je dobila najpoznatiju američku, Pulicerovu nagradu, a 1938. godine i Nobelovu nagradu za književnost.